Općina Prilišće
Teško je reći od kada djeluje Priliška općina. Imala je okrugli pečat: ("Obchina Prillische"), promjera 30 mm, te u sredini velika slova L. C. Z. iznad lovorova poluvijenca. Područje općine bilo je između Kupe i Dobre, te između Novigrada i Bosiljeva, a na čelu je bio sudac ili "richtar".
U jednoj kupoprodajnoj listini iz godine 1779. spominje se sudac Miko Volovich, a 1815. godine u jednoj molbi sudac Marko Lorković. Posljednji priliški sudac bio je Jože Šimunović, jer je 1897. Prilišće potpalo pod novigradsku općinu.
Popis pučanstva 1911. godine
Obavljen je od 1. do 10. siječnja. Po tom popisu župa Prilišće stoji ovako:
- Donje Prilišće - 62 stana, 320 prisutnih i 107 otsutnih žitelja
- Srednje Prilišće - 33 stana, 164 prisutnih i 47 otsutnih
- Gornje Prilišće - 49 stanova 230 prisutnih i 73 otsutnih
- Stara Cesta - 1 stan, 5 prisutnih, 1 odsutan
- Prilišće ukupno - 145 stanova, 719 prisutnih 228 odsutnih
- Ladešić Draga - 113 prisutnih i 51 odsutan
- Jakovci - 76 prisutnih 38 odsutnih
- Culibrki - 30 prisutnih i 6 odsutnih
- Vukova gorica - 329 prisutnih i 152 odsutna
- Račak - 23 prisutna i 5 odsutnih
Procvat Prilišća
Dvadesete i tridesete godine prošlog stoljeća, razdoblje između dva svjetska rata vrijeme je procvata Prilišća. Mnoga obiteljska gospodarstva dosegla su zavidnu razinu. U stajama se hrane dobre pasmine stoke, njive su obrađene, voćnjaci uzorni, okućnice uredne, nabavljaju se novi poljoprivredni strojevi. Cvjetaju obrt i trgovina. Život u selu je sadržajan i produhovljen.
Za širu okolicu, Prilišće je središte zbivanja. Vrijedni Prilišćani uzdigli su svoje mjesto na korist si i ponos. Osjeća se duh seljačkog pokreta i radićevskog nauka, utjecaj "Seljačke sloge" i "Gospodarske sloge".
Ne zaostaje ni Vukova Gorica, koja dvadesetih godina ima organizaciju "Hrvatskog sokola" poznatu i uspješnu sve do mora, dostojnu rodnog mjesta dra. Ivana Šubašića, čiji su gosti u Vukovoj Gorici mnogi uglednici, tako i Radićev nasljednik dr. Vlatko Maček.
Radićevci Vukove Gorice podižu 1939. godine lijepi Društveni dom. Te je godine, kad je ostvarena Banovina Hrvatska, a banom postao na ponos svom rodnom selu i Župi priliškoj dr. Ivan Šubašić-posljednji hrvatski ban, kako će pokazati naredne godine koje su donjele zlo rata.