U okviru projekta Projekt integracije u EU Natura 2000 – NIP terenski ornitolozi Udruge BIOM provode ornitološka istraživanja ornitofaune na različitim lokalitetima diljem Hrvatske., Za uzorkovanje ptica na različitim tipovima staništa izabrano je ukupno 175 ploha (veličine 10x10 km) slučajnim odabirom, među njima i jenda ploha koja obuhvaća Prilišće. Istraživanja su započela u mjesecu travnju 2014 te su još uvijek u tijeku, a obuhvaćaju 3 glavne aktivnosti:
- jutarnji obilazak različitih staništa za istraživanje ptica pjevica
- dnevno istraživanje različitih lokaliteta (otvorena staništa kao što su šumarci, livade, naselja i slično
- noćno istraživanje ptica iz porodice Sova (Strigidae)
Na ovom području dosad su zabilježene različite vrste ptica gnjezdarica, ovisno o tipu staništa. U šumskim staništima najbrojnije gnjezdarice su zeba (Fringilla coelebs), kos (Turdus merula) i crvendać (Erithacus rubecula), a zatim slijede velika sjenica (Parus major), plavetna sjenica (Parus caeruleus), crnoglava sjenica (Parus palustris), brgljez (Sitta europaea), drozd cikelj (Turdus philomelos), drozd imelaš (Turdus viscivorus), golub grivnjaš (Columba palumbus), crnokapa grmuša (Sylvia atricapilla), zviždak (Phylloscopus collybita) bjelovrata muharica (Ficedula albicollis), dugokljuni puzavac (Certhia familiaris), batokljun (Coccothraustes coccothraustes), šojka (Garrulus glandarius) i veliki djetlić (Dendrocopos major). Od danjih grabljivica zabilježen je jastreb (Accipiter gentilis), a od noćnih šumska sova (Strix aluco).
U rubnim šumskim dijelovima na ovom području gnijezde grlica (Streptopelia turtur), kukavica (Cuculus canorus), vuga (Oriolus oriolus), čvorak (Sturnus vulgaris) i dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus).
Na livadama Prilišća gnijezde prugasta trepteljka (Anthus trivialis), žuta strnadica (Emberiza citrinella) i crnoglavi batić (Saxicola torquata).
Gnjezdarice mozaičkih seoskih krajolika i naselja ovog područja su vijoglav (Jynx torquilla), zelendur (Carduelis chloris), češljugar (Carduelis carduelis), žutarica (Serinus serinus) i bijela pastirica (Motacilla alba) i lastavica (Hirundo rustica).
U selu gnijezdi i roda (Ciconia ciconia), na rijeci Kupi gnijezde divlje patke (Anas platyrhynchos), a kao skitalicu ponegdje je moguće vidjeti i sivu čaplju (Ardea cinerea).
Bogata raznolikost staništa u Prilišću (livade, pašnjaci, voćnjaci, starije šumske sastojine i rijeke) te još uvijek prisutan tradicionalan pristup gospodarenju prirodnim dobrima ovog kraja očituju se i u bogatstvu ptičjeg svijeta. Važno je napomenuti da su ptice izvrstan pokazatelj stanja i promjena u bilo kojem staništu – ako su odsutne to nam je znak da se upitamo zašto je to tako.
Najčešće, uzroci leže u negativnim promjenama koje izaziva sam čovjek – korištenje herbicida, pesticida, prekomjerne količine umjetnih gnojiva, pretvaranje mozaičnih krajobraza u nepregledne monokulture pšenice, kukuruza i drugih kultura te bespotrebno i nezakonito ubijanje ptica. Veliki broj ptičjih vrsta hrani se kukcima, a u sezoni gniježđenja gotovo sve ptice pjevice hrane svoje mladunce kukcima. Međutim, zbog današnjeg sve češćeg preintenzivnog načina gospodarenja mnoge vrste ptica diljem regije nisu u mogućnosti opstati na mnogim takvim lokalitetima. Naime, istovremeno one imaju različite prehrambene i gnijezdeće niše (na primjer gnijezde u dupljama starih drveća, a hrane se na okolnim poljoprivrednim kulturama) te su im potrebna upravo raznolika i bogata tradicionalno gospodarena mozaička seoska staništa – oranice ispresijecane šumarcima gdje su zastupljena stara i natrula stabla, livade s grmljem, voćnjaci sa starim tradicionalnim vrstama voćaka, parcele vinograda i pašnjaka, redovi graha i sličnih kultura. Na taj način, ovakav način gospodarenja zadovoljit će potrebe različitih vrsta ptica čije populacije, da bi opstale, moraju biti brojne i stabilne. Zauzvrat, one će nam redovito i „besplatno ubirati kukce“ na taj način obrađivanih poljoprivrednih površina.
Nažalost, u zadnjih nekoliko desetljeća na poljoprivrednim i šumskim kulturama diljem hrvatske te mnogih razvijenih europskih zemalja ovi odnosi su u ekološkom smislu vrlo narušeni. Stoga, nije čudno zašto su mnoge vrste vrlo korisnih ptica u ovim krajevima lokalno izumrle kao na primjer pupavac (Upupa epops) i zlatovrana (Coracias garrulus)te mnoge druge koje sve teže opstaju i prijeti im izumiranje, regionalno i globalno. Nadamo se da će ovakve spoznaje biti poticaj za osvješćivanje čovječanstva te za uvođenje visokih etičkih načela pri gospodarenju prirodnim dobrima.
Sretno, članovi udruge BIOM
Ženka divlje patke vodi mlade