Prvi svjetski rat započeo je 28. srpnja 1914. godine i završio 11. studenog 1918. godine s novim teritorijalnim podjelama. Bio je to globalni oružani sukob između dva saveza država, sila Antante i Središnjih sila. Odvijao se na više kontinenata a završio s više od 40 milijuna žrtava, od čega približno 20 milijuna poginulih vojnika i civila, te s velikim razaranjima država i gospodarstava. U Europi je bilo mobilizirano oko 60 milijuna vojnika.
Najavljujemo više članaka o ovom Velikom ratu (tako su ga isprva nazivali), težište će biti naš kraj, a kao uvod pročitajte ovaj zanimljivi tekst iz Gradišća na njihovom dijalektu, nama vrlo prepoznatljivom.
Tajednik Gradišćanskih Hrvatov – HRVATSKE NOVINE
O Prvom svitskom boju: Vidovdan (Po našu Petrova)
Samo prosti ljudi si mislu, da boj, osobito tako veliki i sveobuhvatni kakov je bio Prvi, nastane od danas na sutra. I Prvi svitski boj se je vlikao i imao dugo pred atentatom u Sarajevu svoju žeravku. Žeravka neiskrenosti med narodi, nezadovoljstva, lakomnosti, sebično potcjenjivanje drugih, beskrajna, uobražena umišljenost, da veliki moraju nositi, dati, donesti luč človičnosti med narode, a pri tom si zamu pravo hoditi do pasa u krvi i po brigi mrtvih negrišnih ljudi.
Augustin (Franjo) Blazović, najpoznatiji suvremeni pisac gradišćanskih Hrvata piše u romanu "Čežnja":
„…Ivanja je spadala na utorak i zato je nedilja po Ivanji bila ujedno i Petrova. (Jur ovde hoćemo napomenuti, da su Srbi isti dan svečevali Vidovdan, no od Gorincev i Dolincev sigurno nigdo nije mislio na to i malo ki od njih je mogao znati, da se kalendar Istočne crikve za dva tajedna kasni. Srbi su se ta dan svako ljeto spominjali na strašni Vidovdan ljeta 1389., kad su Turki na Kosovom polju potukli njevu vojsku i zničili samostalnu srpsku državu. …)
Najednoč se prekine guslanje Ciganov. Prestane i tanac. Neki od najdivljijih plesačev, oni, ki su došli od vojske, mrazno zapsuju, kako samo ugarski podoficiri znadu, ter bi htili zapovidati Ciganom, neka daje guslaju. Ali kad se ogledaju gori k Ciganom, zaobliču pernice dvih ugarskih žandarov. A od tih imadu rešpekta još i najveći psovači.
Žandari oštrim glasom nazvistu, da je danas oko podneva u Sarajevu od srpskih buntovnikov prestriljen prijestolonasljednik monarhije, nadvojvoda Franz Ferdinand i da je uslijed toga atentata umro i on i njegova žena, grofica Sofija Hohenberg. Cijela monarhija žaluje, i zato je od ovoga hipca početo odmah prepovidana svaka zabava.
,Ča će biti sada?’ — zapita jedan od nazočnih vindar nešto strašljivo.
,Konac će biti lipomu svitu!’ — odvrati jedan stariji, sluteći buduće zlo.
,Ah, čemu će bit konac?’ — bećari se drugi. ,Idemo opet na vojsku! U tri dani ćemo potuć tu kucinju Srbiju.’
,No, no! U tri dani to ne!’ — zaplete se treti u razgovor.
S oglasom žandarov prelomio se je na mah cijeli lipi, veseli bučni kiritof.“ ...
„…A kot je po redu zrejalo žito na polju, tako je zrejao i boj. Malo je bilo ljudi, ki su si znali predstaviti, ča je to: boj. Pri okupaciji Bosne nije došlo do boja. Pred par ljeti čitalo se je u novina o boju med Buri i Englezi u dalekoj Južnoj Afriki. Sve to je glušalo u ušima mladih kao junačka pustolovina, mogućnost na to, da se dokaže kuraž i viteštvo.
Sudbonosno je bilo to vruće ljeto. Zrelijim je ta sparnost kočila i zustavljala misli, mlade je gonila na silovito potribovanje, da se kaštiga Srbija. Broj onih, ki su si uopće znali predstaviti strahotu boja, bio je zgubljeno mali.
Histerično čekanje na boj počelo se je širiti iz varošev u sela. I tako je u Dolnjem i Gornjem Selu misao na boj izrivala zanimanje na nesriću i umorstvo.“ (NB)
Snimljeno u Gradišću ovog proljeća: Vrlo stara i malena "hižica" preživjela je ratove - sačuvana i obnovljena stoji na ponos svojih vlasnika koji su slike pradjeda i prabake postavili na počasno mjesto u svojem vrlo lijepo uređenom hotelu u neposrednoj blizini...
(2014-04-25) NV