Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine ZORA – PRILIŠĆE 1925,
dana 17.05.2022. - utorak, organizira jednodnevno putovanje s polaskom u 6;30, a povratak je predviđen u večernjim satima.
Odredišta: Marin Brod, Rmanj, Kulen Vakuf, (ev. Ostrožac) – s težištem na rijeku Unu i njezine slapove.
Planiramo:
dolazak u Bihać oko 9 sati; kratki predah uz kavu. Tu nam se pridružuje prijatelj koji dobro poznaje čitavi kraj. (Snimatelj je TV-Sarajevo, sada se bavi vrlo zanimljivim dokumentarnim filmovima, učestvuje na mnogim festivalima diljem svijeta).
Iz Bihaća krećemo uzvodno uz Unu prema Štrbačkom Buku, koji se nalazi na pola puta između Bihaća i Martin Broda na granici sa RH. Štrbački buk – visine je oko 24,5 m i najspektakularniji je vodopad u NP Una.
Zatim nastavljamo put prema Martin Brodu s neponovljivom i vjekovima nedirnutom prirodnom ljepotom; posjetit ćemo Manastir Rmanj, posvećen je sv. Nikoli. Tu rječica Unac utiče u rijeku Unu. (Zanimljiva je legenda o nastanku imena Martin Brod.)
Manastir Rmanj sa ostacima originalnih fresaka, proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine a pročelje manastira je obloženo sedrenim pločama iz rijeke Une.
Martin Brod ima nešto više od stotinu žitelja, a godišnje ga posjeti do 100.000 turista.
Ovdje se nalazi najveći kompleks slapova u NP Una, nekada s velikim brojem mlinova i bučnica.
Milančev buk (Veliki slap) - visok oko 54 m, preko njega se u sekundi prelijeva oko 63 m3 vode. Smatra se najljepšim dijelom sedrenog područja.
Posebna atrakcija je eko perilica, zvana "bučnica", koja rublje pere samo snagom čiste izvorske vode.
Kulen Vakuf - ovo malo pitoreskno mjesto ima čak dvije ruševine starih gradova: Havalu na sjevernoj strani i Ostrovicu, ostatke velebne starohrvatske utvrde na južnoj strani, s koje je prekrasan pogled na Kulen Vakuf i na čitavu kotlinu rijeke Une.
Ostrožac – utvrda iz bajke na lijevoj obali Une, nekada sjedište brojnih vladara. (Po dogovoru)
Martin Brod i Rmanj se spominju u povijesnim dokumentima kao prapostojbina Prilišćana:
- „…u Rmanju odakle su oni došli, pisalo se u XV vieku glagolskim pismom a govorilo čakavskim narječjem, dok još Turci nijesu osvojili Rmanja. Pokazuju nam to sačuvane isprave: od 28. 11. 1448., 1451. i 11. lipnja 1478.
- „...tu su seobu izazvali razni razlozi. Narod se je isticao nad sve ostale Bošnjake osobitom tjelesnom ljepotom, napose se isticahu njihove žene. To su doskoro opazili i Turci, pa se često zalijetahu u Rmanj, gdje su otimali kršćanima njihove lijepe žene i djevojke. Ovakvim je zgodama dolazilo do krvavih borbi između Turaka i kršćana. Otetim ženama napunjali su Turci svoje hareme.”
- „Pored toga Turci su lišili stanovnike Rmanja svih prava, koje su oni imali prije osvajanja njihova mjesta po Turcima, i nijesu im dopustili, da žive prema svojim starim obićajima.”
- „Pod turskom je vlašću postojalo nezadovoljstvo Rmanjaca od dana do dana sve veće…“
TUŽNA POVIJEST LJUTOČKE DOLINE
Ova prelijepa dolina uz rijeku Unu, u davnoj i bližoj prošlosti, nosi teško breme vječitog stradanja naroda.
Početkom 16. stoljeća narod bježi u nove krajeve do rijeke Kupe (Prilišće, Rosopajnik…)
Manastir Rmanj je bio zapaljen 1563. godine.
Za vrijeme rata 1788. - 1791. godine, između Austrije i Turske, manastir Rmanj je ponovno izgorio a zabilježena su i velika stradanja naroda.
Već na samom početku 2. svjetskog rata narod ovoga kraja je prisiljen napustiti vjekovna ognjišta, u progonu mnogi pogibaju.
Na Veliki četvrtak, 23. 4. 1944. godine, manastir Rmanj su bombardirali Nijemci i porušili ga do temelja. Tom prilikom uništene su dragocjene freske kojima je bio oslikan.
U posljednjem, nadajmo se i zadnjem ratu, od 1992. - 1995., manastirska crkva je bila oštećena, a razni predmeti i crkvene knjige razbacani. Narod čitave Ljutočke doline ponovno doživljava stradanja – svjedoči zapis na ploči u Štrbačkom buku.
Na ovim prostorima države su nastajale i propadale, narod je često morao bježati, ali se i vraćao. U davna vremena ovdje su se susretali mlinari, čobani i monasi. Dolazile su i vojske ali nijedna nije donosila sreću.
* * *
Cijena puta ovisna je o broju putnika. Cijena autobusa sa 20 sjedala iznosi 2.400 kn, a autobusa sa 50 sjedala iznosi 3.600 kn. Ulaznica u park stoji 12 kn. Planiramo zajednički ručak. (Izbor jela i cijene naknadno).