* Kupa, ljudi i tri sela na Lujzijani

Jeste li znali PDF Ispis E-mail
  • Prvi iseljenik je krenuo u Ameriku 1884. godine!
  • Prilišće je imalo ciglanu u kojoj se proizvodila puna opeka formata 25x12x6,5 cm.
  • Imalo je i stolarsku radionicu u kojoj se proizvodio sobni namještaj, psiha i kuhinjski kredenci, te ormarić – umivaonik, kao i razni drugi elementi...
  • Da je župnik Vilim Giorgis rođen 1870. živio od djetinjstva u Karlovcu,a kao kapelan službovao u Mahićnom, zatim u Dubovcu do 1901. godine. Kasnije je bio župnik u Prilišću, a umro je 1930. godine i pokopan je u Zagrebu.
  • Župnik Josip Žunić rođen 1885. Godine u Prilišću, bio uzoran i vrijedan svećenik, a službovao je u Dubovcu 1908. – 1922. godine, a zatim u Novigradu. Preminuo je 1.11.1944. godine i pokopan u Prilišću.
  • Najveće zvono na crkvi Sv. Magdalene teško je 550 kg i ima glas G, a na njemu piše: Nakon krvi svjetskog rata zovem k spasu rod Hrvata.
  • Na gornjem toku rijeke Kupe, iznad Karlovca, nalazi se stari grad Dubovac. Mala, ali čvrsto građena utvrda, koja je posve bila u službi vojnih potreba Karlovca i toga dijela granične obrane. Već 1583. godine donesen je saborski zaključak o potrebi boljega čuvanja riječnih prijelaza u gornjem toku Kupe. Godine 1584. napravljen je zapisnik građevnog povjerenstva o pregledu tih kupskih prijelaza, na čijem je čelu bio karlovački graditelj Martin Gambon. Nakon toga je M. Gambon napravio plan gradnje s troškovnikom za dvije kule stražarnice, jednu kod Prilesja (Prilišća), a drugu kod Vinice. Plan je bio prihvaćen, ali se njegovim ostvarenjem dugo otezalo, tako da su te dvije kule bile konačno sagrađene tek 1589. godine. U gradnji većih utvrda na Kupi ( Sisak, Letovanić, Pokupsko, Sredičko, Karlovac) gradnjom mnogo manjih utvrda i čardaka do zadnjeg desetljeća 16. stoljeća bila je zatvorena i crta kupske obrambene granice. Osim Siska i Karlovca većina tih utvrda bila je građena od drvene građe.“ ( Milan Kruhek: Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog kraljevstva tijekom 16. stoljeća)
  • Godine 1852. do 31. listopada 1876. godine, Ignjat Neralić je bio župnik župe u Novigradu pod koju su do tada spadali i župljani sadašnje župe Prilišće. On je najzaslužniji za gradnju crkve Sv. Magdalene u Prilišću i osnivanje župe, a bio je i njezin prvi upravitelj i župnik. Njegova polusestra Ružica, udala se za Eugena Kvaternika, koji se zalagao za slobodu i samostalnost Hrvatske, a imao je neko vrijeme odvjetničku kancelariju u Brodu na Kupi. Poznato je također,da su Eugen Kvaternik i supruga mu Ružica, vrlo često posjećivali župnika Neralića i u Novigradu i u Prilišću. Nakon pogibije Eugena Kvaternika – vođe Rakovičke bune, njegova supruga, žena puna vjere, volje i odlučnosti još češće posjećuje polubrata župnika u Prilišću. Pokopana je u Karlovcu, na katoličkom groblju Dubovac.
  • Prilišćani su kažnjavali prijestupnike. Kaznu je određivao sud kojem je na čelu bio izabrani sudac. Poznato je nekoliko priliških sudaca i način kažnjavanja prijestupnika.
  • Ozaljsko vlastelinstvo prema Urbaru iz 1642, godine
    Malo je bilo vlastelinstva s tako velikim područjem kao što je bilo ozaljsko. Prema diobenom spisu iz 1550. i 1661. pripadalo mu je: trgovište Ozalj, sučije Gornji i Donji Vrhovci, Podbrežje, Krašić, Pribić, Kupčina, Šipak na cesti, Vukšin šipak, Hrnetići, Orle, Na brodu, Zadobarje, Tomašnica, Završje, Grdun, Piščetki, Brlog, Vivodina, Korušci, Prekrižje, Trg, Zorkovac, Levkušje i Slapno. Znači da su još polovicom XVI stoljeća na području Ozlja postojale slobodne općine i sučije, kojih je bilo 24, a Ozalj je bio trgovište…
    "Gorščaki" su dužni vršiti dužnost teklića od Karlovca, Ribnika, Prilišća, metle u grad donositi, popravljati putove, paliti ugalj, brati kestene, i grad snabdijevati sokolovima za lov…
    Malte su se nalazile u Karlovcu, Trgu, Krašiću i Prilišću. Vlastelinstvo je držalo svoje činovnike, kao računovođu, provizora, kaštelana, ključare, pekare, špana, stražare, sluge i seoske suce…(www.ozalj.com/index.php)
  • Od godine 1890. (sve do II. svjetskog rata) održava se u Prilišću godišnji sajam, (na Glavici - iza današnjeg Vatrogasnog doma). Sajam se do tada održavao u Vukovoj Gorici.
  • Godine 1894. izbio je u Srednjem Prilišću požar i tada je izgorio veliki dio sela, budući da su kuće i go­spodarske zgrade bile drvene i pokrivene "škopom".
  • Zadnje godine djelovanja Općine (1897.), "pala je na župu Prilišku strašna do onda neviđena tuča koja je sva polja hametom potukla... i župljane u veliku bijedu bacila."
  • U Prilišće je pošta došla, prvo kao pomoćna pošta, početkom 20-tog stoljeća, zaslugom župnika Vilima Giorgisa i uz pomoć kanonika Josipa Volovića, a kao stalna (glavna pošta), djeluje poslije prvog svjetskog rata.
  • Sat na zvoniku nabavljen je 1900. godine milodarima iz Amerike i Njemačke, za vrijeme župnika Mate Lovadenića. Postavio ga je Janez Bruneskole, urar iz Vrčice na Kranjskom za 665 kruna.
  • Trgovac Leonard Žunić darovao je 1915. godine, uoči Mlade mise svog sina Nikole 4. srpnja luster župnoj crkvi, nabavljen pri tvrtki Max Samossa u Ljubljani za 470 kruna.
  • Oko 20 žrtava odnijela je 1918. godine epidemija opake gripe "španjolke".
  • U oči državnog zajedničkog sabora kojega je Kralj sazvao za 19.12.1832. godine u Požunu (prije njega održan je u Zagrebu hrvatski sabor), izdana je u Karlovcu prva hrvatski pisana politička brošura – Disertacija ili razgovor.
  • Za vladavine francuza pod upravom vrhovnog upravitelja maršala Augusta Marmonta (Marmontova aleja u Karlovcu), sudilo se po Napoleonovom zakoniku i nesmiljeno istrijebilo razbojničke čete a narod odučilo od krađe!
  • U kući dr. Ivana Šubašića u Vukovoj Gorici, 13. i 16. srpnja 1939. godine, održan je ponovni sastanak i nastavak pregovora između predsjednika kraljevske vlade Dragiše Cvetkovića i predsjednika HSS i SDK dr. Vladka Mačeka, u svezi rješavanja hrvatskog pitanja. A 26. kolovoza, nakon što je potpisan sporazum i donesena uredba o Banovini Hrvatskoj, za bana Banovine Hrvatske imenovan je dr. Ivan Šubašić.
  • Dvd-a Krašić primilo je 12. travnja 1931. godine vatrogasce Dvd-a Prilišće za svog  utemeljiteljnog člana,  i o tome izdalo povelju.
 
 

* Tamo gdje svatko isto razmišlja, tu nitko mnogo ne razmišlja. M.DŽ. Rumi

 

* Lakoća kojom određena mišljenja postaju prihvatljiva proizlazi iz nesposobnosti većine ljudi da stvore vlastito mišljenje zasnovano na vlastitom razmišljanju. G.L.Bon

 

* Nije čudno kada mačka bježi od psa, ali je čudno kada se oni sprijatelje.


© Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine ZORA - PRILIŠĆE - 1925 | Izrada: Infinis