Hrvatski božićni običaji dio su hrvatske tradicije a dio te tradicije su i božićni običaji u župi Prilišće, vrlo slični ili isti kao u većem dijelu Hrvatske. Prije Božića, vrijeme je priprave, koje traje oko mjesec dana od početka došašča kada predvladavaju osjećaji iščekivanja i nade. Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji, kite se božićni borovi ili jelke, a u starije vrijeme unosila se i borovica. Na Badnjak se odlazi na misu polnoćku, pjevaju se božićne pjesme i obićaj je darivanja. Brojni običaji za cilj imaju želju za blagostanjem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem.

Članovi društva Zora pobrinuli su se i ove godine da se ova tradicija održi. (Glavni cilj djelatnosti ovog društva je očuvanje kulturne i prirodne baštine). Prvo je trebalo prikupiti potrebni „materijal“ za jaslice: mahovinu, kore, kamen posebna oblika i sl. Mnogo truda i vremena trebalo je uložiti za uređenje jaslica koje su svojevrsno autorsko djelo umijeća i talenta, te za nabavu i kičenje borova, kao i za ukrašavanje oltara. Učinili su to na zadovoljstvo svih i na korist svima.

Hrvatske Božićne pjesme pripadaju među najbrojnije, najraznovrsnije i najljepše božićne pjesme na svijetu. Neke su vrlo stare, a neke su nastale prije 100 godina ili u novije vrijeme. Prva veća zbirka božićnih pjesama pod nazivom Cythara octochorda objavljena je 1731. godine. U toj pjesmarici nalazi se i pjesma: Narodi nam se kralj nebeski. Još je starija pjesma U se vrime godišća (U to vrijeme godišta). Ostale poznate božićne pjesme su: Kyrie Eleison, Svim na zemlji mir veselje, Radujte se narodi, Oj, pastiri, Veselje ti navješčujem i mnoge druge, na kraju se obično izvodi Tiha noć. Sve su te pjesme nadahnute Evanđeljem pa su prepjevano Evanđelje. Izriču duboke i lijepe osjećaje, koje je narod doživljavao u božićno vrijeme slaveći utjelovljenje Božjeg Sina u osobi Isusa Krista. Većina autora nije poznata.

Jeste li znali:

Za Božićne blagdane 1912. godine nabavljene su nove jaslice za našu crkvu iz Austrije (vrlo visoke umjetničke vrijednosti). Iako dosta oštećene i danas se koriste.

Najstarije se hrvatske jaslice nalaze na otočiću Košljunu a potječu iz 17. stoljeća.

Prve jaslice postavio je sv. Franjo Asiški u talijanskom mjestu Grecciju 1223. godine.

Za očuvanje hrvatskih božićnih običaja od zaborava najviše se zalagao Anton Radić, utemeljitelj hrvatske etnografije.

(23.12.2018.) NV

1234567891011121314151617