- poučan primjer isplativosti življenja od obnovljivih izvora energije -

Znanstveno edukacijski centar Višnjan iz Istre u suradnji s nekoliko udruga organizirao je 18. i 19. ožujka ove godine studijsko putovanje u austrijsku saveznu državu Gradišće (Burgenland), u gradić Güssing (hrvatski: Novi Grad, mađarski:Németújvár) koji je ujedno i središte istoimenog kotara, a poznat je kao zajednica koja sve svoje energertske potrebe pokriva iz obnovljivih izvora.

U ovo putovanje bili su uključeni Lag Poreština, Lag Una i naš Lag Vallis Colapis. Tako nam je pružena prilika da u živo vidimo i čujemo pomalo nevjerojatnu priču koja je promijenila život ovdašnjem stanovništvu među kojima su brojni Hrvati. (Prvi doseljenici iz Hrvatske pristigli su u Güssing početkom XVI. stoljeća, istovremeno kada i na prostor sadašnjeg Prilišća stižu novi stanovnici). Novi Grad (Güssing) prema podacima iz 2011. godine ima 3.764 stanovnika a 1910. godine je imao 2.184 stanovnika. 

Danas nevjerojatno zvuči podatak da ovaj kraj godišnje posjeti oko 15.000 turista, uglavnom je to ekoenergetski turizam.

1-IMG 5901-001 1-IMG 5899 

U dvorani Tehnološkog centra upriličena je stručna prezentacija korištenja obnovljive energije. Gradonačelnik je iznio brojne podatke vezane uz grad i kotar a dr Joakim Tajmel sve najvažnije o ovom vizionarskom projektu. Nakon predavanja obišli smo solarnu školu, elektranu/toplanu na biomasu, te se upoznali s tehnološkom pripremom i organizacijom ovih jedinica.

Do 1990-tih to je bilo jedno od najslabije razvijenih austrijskih područja, usitnjena seoska gospodarstva bez industrije s velikom nezaposlenosti i iseljavanjem. U 1990-tim razvoj Novog Grada se usmjerava na iskorištavanje lokalnih izvora obnovljive energije;  biomase  iz šumarstva  i poljoprivrede, te sunčeve energije. Usvojena je strategija decentralizirane lokalne proizvodnje energije iz postojećih obnovljivih izvora regije, kao i cilj da regija postane neovisna o fosilnim gorivima.

Umjesto da se novac iz kotara odlijeva za uvoz nafte, plina ielektrične energije, kotar iz lokalnih obnovljivih izvora (šumarstvo, poljoprivreda iSunce) proizvodi energiju za grijanje, električne potrebe i motorna goriva. U nepuna dva desetljeća razvoja, model Novog Grada ostvario je izvrsne rezultate, preobrazivši nerazvijeni kraj u Europski centar za obnovljive energije, EEE Güssing, kojega sufinancira EU.

Gradišće ima danas dvadesetak energana na šumsku i poljoprivrednu biomasu, te na sunčevu energiju, koje pokrivaju oko pola energetskih potreba iz obnovljivih izvora, ostvarujući prihode od prodaje energije u iznosu od 18 milijuna eura godišnje. EEE Güssing u suradnji s Tehničkim sveučilištem iz Beča razvija naprednu tehnologiju  rasplinjavanja biomase za proizvodnju električne i toplinske energije, te bio goriva druge generacije. 

1-IMG 5921

U okviru EEE djeluje i Tehnološki centar Novi Grad, koji izrađuje programe i projekte energetske opskrbe na temelju obnovljivih izvora energije za lokalne zajednice u Austriji i inozemstvu. U Novom Gradu je otvoreno pedesetak novih poduzeća, s više od 1100 radnih mjesta, a prihod od prodaje energije iznosi 13 milijuna eura godišnje.

Sustav gradskoga daljinskoga grijanja ima 4 energane na šumsku biomasu (drvna sječka) i dvije sunčeve energane, koje opskrbljuju toplinom sva kućanstva i sve javne zgrade te više od pola industrijskih i komercijalnih zgrada. Sustav se razvija od 1996., a potrošaći plaćaju 7000 eura za priključak. Biomasa za pogon energane prikuplja se u promjeru od 30 do 40 kilometara od grada, po cijeni 75 do 80 eura za tonu, relativno stabilnoj tijekom velikog rasta i oscilacija cijena nafte i plina u proteklom desetljeću.

Novi Grad ima i tvornicu sunčevih fotonaponskih ploča, a otvorena je i sunčeva škola. Selo Strem blizu granice s Mađarskom ima bioplinsku energanu, koja iz 30 tona dnevnoga poljoprivrednog otpada i brzorastućih biljki, sa 250 hektara zemljišta proizvodi električnu (0,5 MW) i toplinsku (0,6 MW) energiju za potrebe stanovnika Strema i prodaju u električnu mrežu po povoljnim cijenama (0,145 eura zakWh). Investicija je iznosila 2,25 milijuna eura.

1-IMG 5918

Prije dvadesetak godina većina kućanstava se grijalo na lož ulje ili ugljeni nije postojala ni toplovodna mreža ni plinovod. Novoizabrani gradonačelnik Peter Vadasz i inženjer Reinhard Koch zapitali su se 1992., tijekom planiranja izgradnje sustava odvodnje i pročistača otpadnih voda: Kako iskoristiti domaće izvore energije na način da novac, koji inače trošimo za fosilna goriva, ostane u našoj regiji?

Ubrzo je 1993. naručena studija o budućoj energetskoj opskrbi regije, a godinu kasnije općina ulazi u vlasništvo tvrtkeToplovod Novi Grad. Prva toplana nadrvoopskrbljivala je 27kućanstava. Usporedno s time je počela sustavna i postupna obnova javnih zgrada, kako bi se smanjila potrošnja energije (smanjili su potrošnju napola). U isto vrijeme sve lokalne vlasnike šuma okupilo se u interesno udruženje. Njih se ohrabrilo na gradnju pilot projekata elektrana-toplana na šumsku biomasu za koju je općina jamčila.

U Novi Grad su došle 2 tvornice parketa, a u tom i energetskom sektoru otvoreno je 50 novih tvrtki, 27 decentraliziranih energetskih pogona, 1100 novih radnih mjesta s 9 milijuna eura prihoda. Istovremeno prihod od općinskog poreza porastao je tri puta. Novi Grad će 2020. godine biti neovisan o fosilnim gorivima.

1-IMG 5960 1-IMG 5946

Nije sve stalo samo na spaljivanju 44 tisuće tona drva. U tijeku je proučavanje rasplinjavanja drvnog plina, u kojem se uz toplinu i električnu struju (visokotemperaturne gorive ćelije) proizvodi i sintetski plin, te benzin i dizel (učinkovitost postrojenja 82-85% – iz jedne tone vlažnog drva proizvede se 420 kWh topline i 182 mdrvnog plina, što odgovara otprilike 180 litara lož ulja). Ustanovljena je tvrtka Biogas Nord, koja će izgraditi lokalni plinovod za sintetski plin, te plinske postaje za automobile. Ima mnogo nepokošenih livada u tom kraju, jer nitko više ne drži stoku, pa se često ovdje hvale kako je bioplinara u Stremu jedina preostala krava. Krava koju se hrani jedanput dnevno 45-minutnim utovarom silaže u automatski spremnik.

U cijeloj toj gradišćanskoj priči emisije ugljičnog dioksida su smanjene s 37 na 22 tisuća tona.

*A Hrvatska danas uvozi većinu potrebnih energenata u obliku neobnovljivih fosilnih goriva (nafta, ugljen, prirodni plin) a istodobno izvozi većinu obnovljive šumske biomase u obliku drvne sječke, peleta i briketa. Takvo dugoročno neodrživo stanje ima negativne utjecaje na vanjskotrgovinski platni deficit i inodug, domaće zapošljavanje, energetsku neovisnost, te zaštitu klime i okoliša.

(Tekst i fotografije N. Volović)

Izvori: predavanje dr Joakim Tajmela, http://www.guessing.co.at/, http:/wikipedia.org

Pogledajte prezentaciju 

1-IMG 5906