Članovi društva Zora i Preloški tamburaši izveli su kratki program za učesnike znanstveno-stručnog skupa etnologa pod nazivom: 12. hrvatsko-slovenske etnološke paralele, koji je održan u motelu Roganac u Duga Resi 24. rujna 2012.

Dragi prijatelji, dragi gosti,

donosimo Vam srdačne pozdrave iz prekrasne doline naše bistre rijeke Kupe! Uz njenu lijevu obalu, sa strane Kolpe, na uzvisini nalazi se slovensko mjesto Preloka, od kuda je lijepi pogled na desnu stranu Kupe, na povijesnu cestu Lujzijanu uz koju se smjestilo Prilišće. Rijeka Kupa i cesta Lujzijana naše su zajedničke dvije rijeke života.

Kupa je ujedno i granica između dviju država: Šengenska meja, vjerujemo još kratko vrijeme, ali ta granica nas ne dijeli, nasuprot, ljudi su vijekovima ovdje živjeli u dobrom međusobnom razumijevanju, uvijek spremni jedni drugima pomoći. Gotovo da nema domaćinstva koje nije rodbinski povezano preko Kupe. Samim time je i naša kulturna baština vrlo slična. Naša društva Kud Lepa Anka iz Preloke i Zora iz Prilišća zalažu se za očuvanje kulturne i prirodne baštine.

Danas se više divimo našoj sjajnoj prošlosti, nego apatičnoj sadašnjosti. Tmurnoj i sumornoj. Svjedočimo nestajanju naših sela. Broj stanovnika je drastično smanjen.

Tradicijsko graditeljstvo, vrlo lijepo i brižno građena domaćinstava propadaju, urušavaju se napuštena imanja zarasla u korov. Gubimo ih zauvijek. Nestaje dio naše kulturne i prirodne baštine, a koliko je odricanja, rada i veselja uloženo u njihovo stvaranje? Bogata i svijetla prošlost Preloke i Prilišća i cijeloga kraja dobro je istražena i zapisana u raznim knjigama te djelomično objavljena na www.preloka.si i na www.prilisce.hr.

Naša povijest nudi brojne informacije o obiteljskim stablima kroz nekoliko stoljeća, povijesne zapise, kao i druge zanimljivosti... Vjerujemo da je moguće nešto poduzeti i sačuvati sela od nazadovanja, prvenstveno u duhovnom i kulturnom pogledu, te održavati običaje, to i činimo.

Za večeras smo odlučili izvesti nekoliko tradicijskih pjesama našega kraja. Svirači su slovenski a pjevači hrvatski. Ovo im je prvi zajednički nastup bez ijedne prethodne probe.

 

Hrvatsko etnološko društvo i Slovensko etnološko društvo

Organizirali su znanstveno-stručni skup pod naslovom 12. hrvatsko-slovenske etnološke paralele

Ponovno iscrtavanje granica: transformacije identiteta i redefiniranje kulturnih regija u novim političkim okolnostima

Cilj skupa je potaknuti raspravu o tome kako se (re-/de-)kreiraju kulturne regije i granice u tradiciji i u suvremenosti, kako se podržava interkulturni dijalog unutar regija i između njih, kako različiti markeri kulturnog identiteta potvrđuju ili raslojavaju simboličke granice te kako se nove političke okolnosti odražavaju na obrazovanje, istraživanje, zaštitu i muzealizaciju kulture. Skup je koncipiran kroz četiri teme koje na različite načine osvjetljavaju promjene etnološkog predmeta i njegove problematizacije, ali i same struke, u novim političkim okolnostima (hrvatsko potpisivanje ugovora o pristupanju Europskoj uniji te slovensko članstvo u Europskoj uniji). U prvom je tematskom bloku naglasak na redefiniranju prostornih koncepata; drugi je usmjeren na redefiniranje granica (što ljudi misle, osjećaju i rade kada određuju granice); u trećem tematiziramo mijene identiteta kroz konkretne primjere; u četvrtom analiziramo promjenu statusa struke i izazove koje nove političke okolnosti stavljaju pred etnologe, bez obzira na njihovo područje bavljenja.

Teme:

1. Etnološke koncepcije vezane uz de-/re-/kreiranje kulturnih regija u tradiciji i u suvremenosti

Naglasak je na ulogama koje koncepti „Europe", „srednje Europe", „jugoistočne Europe", „Balkana", „Mediterana", „Alpa" i sl. imaju u stvaranju predodžbi o sebi i drugima. Kako kroz naracije i prakse ovi pojmovi oživljavaju za različite aktere?

2. Tijelo, um i emocije pri (re)definiranju kulturnih i političkih granica

Fokus je na granici kao sustvaratelju kulturnih značenja: kako se fizičke granice transformiraju u simboličke kroz kulturno uvjetovane tjelesne, kognitivne i emotivne dimenzije?; kako tjelesne prakse, predodžbe i emocije uspostavljaju, prelaze ili brišu kulturne i političke granice i kako se pritom kroz njih podržava interkulturni dijalog ili konflikt?

3. Lokalno, regionalno, nacionalno i europsko u suvremenim procesima identifikacije (studije slučaja):

U ovom se tematskom sklopu analiziraju različiti markeri identiteta (jezici i dijalekti, odabrani elementi tradicijske i suvremene kulture, stvaranje adekvatnih povijesti itd.) kojima se potvrđuju ili raslojavaju simboličke granice; prate se procesi identifikacije na različitim razinama (lokalno, regionalno, nacionalno i europsko; pitanje dijaspore); prate se mijene kulturnih fenomena u kontekstu globalizacije/ "europeizacije" kulture; pokušava se odgovoriti na pitanje kako se kreira "europska kultura" te u koji se odnos pritom stavljaju različite razine identiteta.

4. Etnološka djelatnost u novim političkim okolnostima

Tematski sklop propituje kako se pristupanje Europskoj uniji (u slučaju Slovenije) i zaključenje pristupnih pregovora (u slučaju Hrvatske) odrazilo na različite grane ove discipline i na različite ustanove koje zapošljavaju etnologe (pretakanje teorije u praksu; interpretacijske skupine i sl.); koje su nove smjernice u istraživanju, obrazovanju, zaštiti i muzealizaciji kulture, zatim menadžmentu u kulturi, kulturnom turizmu itd.; kako etnolozi sudjeluju u kreiranju "europske kulture".

Organizacijski odbor: Marijana Belaj, Zoran Čiča, Anita Matkovič, Tita Porenta i Nevena Škrbić Alempijević

1-0212-0063-002
4-0185-0276-003